Sveta tri kralja obilježavaju i završetak božićnih blagdana. I taj je blagdan obilježen počimanjem, što se očituje blagoslovom kuća. Prethodi mu blagoslov vode u crkvi. Blagdanom Bogojavljenja ili Sveta tri kralja zaključuje se središnji skup božićnih običaja. Nekoć se blagoslovljenom vodom škropilo po kući, staji, vrtu, polju, pčelinjaku itd. Uz taj dan je vezan i običaj ophoda tzv. zvjezdara, trojice dječaka koji su odjeveni kao tri “kralja” s rasvijetljenom zvijezdom. U tom običaju su prisutne kolede pa zvjezdari pjevaju božićne pjesme, ali i pjesme kojima se želi duhovno i materijalno dobro ljudima. Naravno, i ti ophodi su povezani s darivanjem čestitara.
Kršćansko značenje blagoslova domova temelji se na božićnoj istini da se Bog udomio na zemlji. Svećenik započinje blagoslovnu molitvu zazivom: “Mir kući ovoj i svima koji prebivaju u njoj!”. Po Božiću naši hramovi postadoše kuće, a kuće hramovi, jer se Bog okućio na zemlji da stanuje među nama, s nama i u nama. Blagoslov kuća stoga želi naglasiti da su naše kuće i stanovi obitavališta Božja i zazivlju da se Bog ne iseli iz naših domova.
Pjesnik A. G. Matoš vrlo je dojmljivo napisao: “Samo onaj je čovjek, tko je živa kuća Božja”. Stoga valja blagosloviti čovjeka, obitelj, da bi on sam, njegova obitelj i njegov svijet – bili dom Božji.Badnjak, koji se stavljao da gori na Badnju večer, obično bi dogorio na Tri kralja. Simbol vatre prisutan je i na blagdanskom stolu. Ako plamen svijeće krene prema dolje, godina će, kažu, biti rodna. Plamen se zatim gasi kruhom umočenim u vino.
Svaki kraj kod nas drukčije obilježava blagdan Bogojavljenja, no svi mu se jednako raduju, osobito djeca, koja na taj način nastavljaju višestoljetnu tradiciju.
Izvor: hrt.hr
