Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica – Sovići i Ogranak Matice hrvatske Grude pozivaju vas na otvaranje izložbe slika austrijskog slikara GUSTAVA KLIMTA u petak, 26. travnja 2013. u Galeriji u Staroj kapeli u Gorici u 19 sati.
U programu sudjeluju:
Veleposlanik Republike Austrije u BiH dr. Donatus Köck
Kustos Hrvatske franjevačke arheološke zbirke sv. Stjepana u Gorici fra Vinko Mikulić …
Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica – Sovići i Ogranak Matice hrvatske Grude pozivaju vas na otvaranje izložbe slika austrijskog slikara GUSTAVA KLIMTA u petak, 26. travnja 2013. u Galeriji u Staroj kapeli u Gorici u 19 sati.
U programu sudjeluju:
Veleposlanik Republike Austrije u BiH dr. Donatus Köck
Kustos Hrvatske franjevačke arheološke zbirke sv. Stjepana u Gorici fra Vinko Mikulić
Predsjednik Ogranka Matice hrvatske Grude i član Bratovštine Mario Bušić
Načelnik općine Grude Ljubo Grizelj
Klapa Bratovština
Božidar Vlašić na glasoviru
Poseban gost ove večeri:
Veleposlanik Republike Austrije u BiH, Njegova ekselencija dr. Donatus Köck
Fotografija: Portret Adele Bloch-Bauer I. je 2006. god. prodat Novoj galeriji u New Yorku za rekordnih 135 milijuna $.
Život i djelo
Rođen je 14. srpnja 1862. u bečkom predgrađu Baumgartenu. Otac, češki emigrant, nije uspio kao zlatar, te su djeca Klimtovih rasla u neimaštini. Gustav, koji je svoju darovitost pokazao još u Visokoj školi za umjetnost i obrt, dobivao je narudžbe za ukrašavanje velikih javnih zgrada koje su se gradile tijekom 1880-tih i 1890-tih godina. U suradnji s bratom i umjetnikom Franzom Matschom osnovao je podružnicu Klimt-Matsch i dobivao gotovo sve važnije poslove, kao što je oslikavanje znamenitih bečkih spomenika secesije, Zgrada bečke secesije u Beču i Palača Stoclet u Bruxellesu.
Godine 1897., skupina umjetnika, koja je željela na moderniji, pustolovniji način stvarati svoja djela, osnovala je secesiju, a Klimt je postao prvim predsjednikom. Njegove dekoracije počele su izazivati oštre kritike konzervativnog Beča, ali je on slikanjem veličanstvenih portreta žena iz otmjenog društva mogao dovoljno ugodno živjeti, oslobođen narudžbi.
Klimt nije bio buntovnik. Klonio se javnosti, a i privatni život držao je za sebe. Iz njegovih slika zrcali se unutarnji svijet i ljepota puna senzualnosti. Umro je u Beču 6. veljače 1918. godine, nekoliko mjeseci prije potpunog sloma Austro-Ugarske i svijeta kakav je poznavao.
wikipedia.org
