Bobanova Draga, 17. srpnja 2009. u 20,30 sati
Na samom početku je glazbenom točkom na diplama Jure Miloš iz Gruda počeo ovu krasnu kulturnu večer. Jure za svoje godine doista zadivljuje lijepom i skladnom svirkom, na našim starim gotovo izumrlim instrumentima – guslama i diplama.
Voditelj večeri bijaše Mario Bušić, koji se kratkom najavom zbivanja ove večeri u Ilindanskom ambijentu Bobanove Drage i ilirske gomile sa stećcima i zvonikom sv. Ilije Proroka, obratio prisutnima:
Poštovani prijatelji, dragi gosti i vi domaćini Bobanjari, okupljeni ovdje u Bobanovoj Dragi u povodu Sv. Ilije Proroka zaštitnika ovog mjesta i jednog od zaštitnika naše drevne župe Gorica-Sovići, sve vas srdačno pozdravljamo mi članovi Bratovštine na početku ovoga kulturnog događaja, a u sklopu kulturne manifestacije u našoj župi Kulturno ljeto u župi Gorica-Sovići iliti S Bratovštinom ususret Stipanjdanu, a sve to u povodu 10. obljetnice Bratovštine Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići.
Na samom početku je glazbenom točkom na diplama Jure Miloš iz Gruda počeo ovu krasnu kulturnu večer. Jure za svoje godine doista zadivljuje lijepom i skladnom svirkom, na našim starim gotovo izumrlim instrumentima – guslama i diplama.
Voditelj večeri bijaše Mario Bušić, koji se kratkom najavom zbivanja ove večeri u Ilindanskom ambijentu Bobanove Drage i ilirske gomile sa stećcima i zvonikom sv. Ilije Proroka, obratio prisutnima:
Poštovani prijatelji, dragi gosti i vi domaćini Bobanjari, okupljeni ovdje u Bobanovoj Dragi u povodu Sv. Ilije Proroka zaštitnika ovog mjesta i jednog od zaštitnika naše drevne župe Gorica-Sovići, sve vas srdačno pozdravljamo mi članovi Bratovštine na početku ovoga kulturnog događaja, a u sklopu kulturne manifestacije u našoj župi Kulturno ljeto u župi Gorica-Sovići iliti S Bratovštinom ususret Stipanjdanu, a sve to u povodu 10. obljetnice Bratovštine Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići.
U ime Bratovštine riječi pozdrava uputio nam je predsjednik Ante Pejić:
Poštovani članovi Bratovštine Sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići, dragi župljani, posebice vi stanovnici Bobanove Drage i cijenjeni gosti srdačno Vas pozdravljam na ovom kulturnom susretu u ovoj 2009. godini kad obilježavamo našu 10. obljetnicu postojanja i djelovanja u našoj župi i šire. Ovu smo manifestaciju u našoj župi nazvali Kulturno ljeto u župi Gorica-Sovići – S Bratovštinom ususret Stipanjdanu. Pozdravljam naše časne sestre i fratre te dobrotvore i podupiratelje koji su na bilo koji način kroz ovih 10 godina potpomagali našu Bratovštinu. Iskrena hvala svima.
Bratovština u svojih 10 godina postojanja i djelovanja ostvarila je mnoge uspjehe na raznim poljima. Izdvojit ću pojedinačno sekcije koje još uvijek aktivno djeluju u našoj udruzi, a to su: Molitveno-liturgijska, karitativna, glazbena, graditeljsko-ekološka i umjetnička. Posebno se, evo, ponosimo postojanjem i radom klape Bratovština ima već 5 godina. Kanimo izdati i CD i Zbornik radova u povodu ove naše 10. obljetnice, a sve ćemo svečano promovirati u prigodi središnjega slavlja 10. godišnjice Bratovštine u mjesecu prosincu ove godine, ako dragi Bog dadne. Nadamo se da ćemo uz pomoć dobrih ljudi, dobrotvora i donatora bilo koje vrste u tome i uspjeti.
Večeras mi je čast posebno pozdraviti našeg novinara Petra Miloša čije ćemo tri knjige promovirati. Kupite ove knjige, dobro će Vam doći za razgaliti dušu na ovom suncu i žezi Ilindana. Također ovdje želim izreći velika hvala našemu Josipu Joviću koji će nam predstaviti spomenute knjige. Petre i Josipe dobro nam došli i hvala vam. Klapi Bratovština i Juri Milošu također velika hvala za večerašnji nastup. Živjeli!
Voditelj je potom nastavio riječima:
Večeras ćemo predstaviti tri knjige poznatog novinara Slobodne Dalmacije iz Duvanjskog kraja – Petra Miloša. To su slijedeće knjige: Hercegovački zapisi, Legende o rodijaku Ćipi i Ratne legende o rodijaku Ćipi. Knjige će promovirati također naš poznati novinar Josip Jović i sam autor Petrar Miloš. Večer će pjesmom i drugim glazbenim umijećima uveličati klapa Bratovština i Jure Miloš, član HKUD Sv. Kata Grude, te gangaši iz Bobanove Drage.
Josip Jović, novinar i kolumnist Slobodne Dalmacije na početku svog izlaganja kazao je kako je bio na mnogo mjesta gdje je održavao predavanja, predstavljao knjige, itd., ali da će zasigurno do kraja života upamtiti ovo mjesto pod zvonikom Sv. Ilije u Bobanovoj Dragi jer je ovaj ambijent nešto najljepše gdje je ikad govorio. Potom se osvrnuo na knjige Petra Miloša i u svom je govoru naglasio kako je Petar Miloš hercegovački Raos, te da su njegove knjige etnološka zbirka, a ujedno bi ih trebalo dramaturški obraditi i napraviti seriju, koja bi svakako polučila veliki uspjeh.
Ante Pejić je pročitao ulomak iz knjige Legende o rodijaku Ćipi, a gromoglasnim smijehom i pljeskanjem svi su prisutni odavali priznanje ovim tekstovima Petra Miloša. Ulomak nosi naziv TAJNA ROĐENJA a donosimo Vam dio ovdje:
„Nitko nikada nije uspio pouzdano utvrditi kada je i kako rođen junak ove priče Stipan Radoš pokojnoga Grge koji je u životu imao desetak nadimaka – Loćko, Krčalo, Muto, Plisko… ali ćemo ga ovdje pisati po posljedenjem, Rodijak Ćipa. Rodijak zato što je tako oslovljavao svakoga čovjeka, znana i neznana, a Ćipa je zbog toga što su u selu veoma često Stipane nazivali nadimkom Ćipa. Tim su ga nadimkom zvali čak i Nijemci za vrijeme njegovog dugog boravka u zemlji Njemačkoj.
Zna se samo da je Rodijak ugledao svijet u Runjavoj Glavici, koju bi malo romantičniji pisci opisali kao pitomo selo, a ja držim da je najbolji opis toga sela sadržan u njegovu imenu. Iskazi o datumu rođenja Rodijaka Ćipe razlikuje se čak za nekoliko godina. Njegova baba Manda znade da se Ćipa rodio istoga dana kada se otelila Galušina krava Milova, djed Kleco je siguran kako se njegov najstariji unuk rodio između dva rata (kao i svi Glavičani otkada je Boga i svijeta), a ostali Glavičani samo sliježu ramenima na to pitanjejerbo im se čini da Ćipa nije nikada rođen, da je on tu oduvijek, od početka svijeta. Sam Rodijak je na to pitanje o datumu rođenja odgovorio vojnoj komisiji ovako:
-Bogarca ti poljubim, druže, ja i Cvitan smo vrsnici, a Manje stariji godinu dana, pa ti računaj! Pošto su drugovi priznali kako ne mogu riješiti tu jednadžbu, Rodijak je veselo uzvratio:
-kad ne znate vi, koji ste pismeni, kako znat ja, koji sam nepismen?
Valja kazati da rodijak Ćipa nije bio jedini Glavičanin kojemu se ne zna datum rođenja. Želeći odgoditi djeci služenje vojske, Glavičani su u to vrijeme krili djecu, čekali i po nekoliko godina prije nego ih upišu u matičnu knjige. Tako je Rodijak u glavičkoj crkvi kršten na Gospojinu 1940.godine, ali se on sjeća veoma dobro i događaja koji su se zbili godinama ranije."
Petar Miloš je izvrstan pripovjedač, i sam je Josip Jović to naglasio, pa kad je Petar uzeo riječ, doista je oduševio sve svojim pričama i pripovijedanjem. Ispričao je priču o rodijacima i pojmu rodijaštva u nas, kazivao o usudu naših gastarbajtera u Njemačkoj i po svijetu, govorio o načinu života od prije 30 godina i uspoređivao ga sa sadašnjim. Veliko je zanimanje pobudio kad je predložio da Bosna i Hercegovina ne bude član EU-a nego da bude odmaralište svih naših koji rade u inozemstvu, a i stranih državljana. Na taj način bi se u BiH odmarali, i to tako da Bosna i Hercegovina uopće nema prometnih pravila, da se auta mogu svugdje parkirati, da nema kazni u prometu, da se ne treba vezati, da se može pušiti svugdje, itd., itd. U Petrovu stilu, u stilu Rodijaka Ćipe, svi su nazočni oduševljeno u smijehu aplaudirali Petrovoj domišljatosti, njegovom lijepom ikavskom domaćem hrvatskom izričaju, svojstvenu samo ovom krškom dinarskom podnebesju.
Domaći gangaši iz Bobanove Drage Buica, Stipe Čuljkušića, Stipe Bokerovića, Garo,… su otpivali mnoge gange, a svi su oduševljeno slušali. Klapa je milozvučno povezala ovaj spoj gange, dipala i gusala, te se još jednom moglo čuti i osjetiti kako je to suzvučje ovih različitih vrsta pjevanja doista moguće i zapanjujuće.
Jure Miloš je na samom kraju na guslama odsvirao jednu pjesmu o Bobanovoj Dragi, kratku ali iz srca koju je on napisao, a pomogao mu je podacima o Bobanima Željko Boban Jefto. Cijelu pjesmu Vam donosimo ovdje:
„Oj Bobani selo u dva reda
Iz daleka ko Zagreb izgleda
Možda jesam nadomaka malo
Zaguslit ću ako mi se dalo
Pa nek strune zatresu se sada
Jer su ljepši od Zagreba grada
Zato sada mene poslušajte
I oduška Vašem srcu dajte
Bobanjari moji dragi ljudi
Miloš Jure uz gusle Vam gudi
Gudi Jure pomesti se ne da
Iz Bobana njega narod gleda
Divni narod je u Dragi ovoj
U lijepoj zemlji Hercegovoj
Ovdje narod dobra dijela čini
Pripadaju grudskoj nam Općini
Ovo selo divna mjesta ima
Bobanjari ponose se njima
Dva su doca vitroši imenom
Pod lijepom Bobanjarskom stijenom
Bože mili dobro ih podari
Šumom gustom imenom šušnjari
Te gradinom krasnom visoravni
I zvonikom krasnome pri strani
To je zvonik Ilije svetoga
Bobanjarim dar je to od Boga
Zato smo se ovdje svi sastali
Bobani su poznate nam dali
Koji brojna učiniše djela
Ponos dika ovog su sela
Reć ću samo Boaban Zvonimira
Sve nas čuvaj ti Kraljice mira
Moli za nas da nam dobro bude
Primi pozdrav s Bobanjarske grude"
Nakon toga je nastavljeno druženje uz pjesmu i razgovor. Doista jedna divna kulturna večer.
Fotografije možete pogledati u galeriji fotografije novo ili ovdje!
