Još je davne 325. godine Nicejski sabor odredio nadnevak slavljenja središnje i stožerne kršćanske svetkovine Kristova Uskrsnuća, i kazao je da se svetkovina Uskrsa slavi u nedjelju nakon prvog proljetnog uštapa (punog mjeseca). Tako Uskrs može oscilirati od 22. ožujka do 25. travnja. U istočnoj se crkvi zbog kalendara, ali i zbog drukčijih odredaba svetkovina Uskrsa često ne poklapa s datumom slavljenja na zapadu. Tendencija je da se od 2025. godine, nakon 1700 godina od Nicejskog sabora, ponovno uspostavi zajedničko slavlje Uskrsa svih kršćana. Neka ovu ideju dragi Bog pomogne da se i ostvari!
A bdijenje pred ovu pobjedonosnu svetkovinu Uskrsa i svečano slavlje započinjalo bi sa spuštanjem mraka na Veliku subotu. To je slavlje iščekivanja Kristova Uskrsnuća sv. Augustin nazivao „majka svih vigilija“. To je sveto noćno bdijenje.
Prema današnjoj liturgijskoj odredbi počinje Službom svjetla blagoslovm ognja, pripremom i paljenjem Uksrsne svijeće kao „Svjetla Kristova“ (Lumen Christi), te procesijom koja ulazi u mračnu crkvu i donosi svjetlo svakom vjerniku koji od uskrsne svijeće pali svoju vlastitu. Zatim se uz svečano kađenje pjeva vazmeni hvalospjev „Exsultet“. Uskrsna svijeća je simbol Krista Uskrsloga!
Potom slijedi Bogoslužje riječi. Ima devet biblijskih čitanja, od kojih su dva posljednja iz Novoga zavjeta. Broj čitanja iz pastorlanih razloga se može smanjiti na tri ili pak na dva. Svako je ovo sadržajno čitanje popraćeno pslamom i molitvom. Nakon čitanja svećenik zapjeva Slavu popraćenu svečanim pjevanjem svih vjernika i ponovnim zvonjavom zvona koja su utihnula na Veliki četvrtak poslije Slave.
Zatim slijedi Krsna služba. Budući da je od ranokršćanskih vremena vazmeno bdijenje bio dan namijenjen za krštenje, i u današnje vrijeme bi bilo lijepo da se u vazmenoj noći slave krštenja. Mole se Litanije svih svetih, zatim se Uskrsna svijeća zaranja u vodu uz molitve zaklinjanja i blagoslova. Zatim slijedi odreknjuće od Sotone i ispovijed Vjere. Nakon toga se poškrope vjernici.
Potom slijedi Euharijstijska služba. Ona je Kristovo vazmeno otkupiteljsko djelo, vrhunac liturgije bdijenja na Veliku subotu. Svećenik ili đakon na kraju sv. mise blagoslivlja puk pjevajući dvostruko Aleluju.
Liturgija Vazmenog bdijenja je svojim bogatstvom zaslužila naziv najljepša i najsvečanija u čitavoj liturgijskoj godini.
Ovaj najsvečaniji i sveti dan našega Otkupljenja, Kristovo Uskrsnuće, u župi Gorica-Sovići također je proslavljeno svečano. Svetu je misu predslavio župnik fra Marin Karačić, uz prisustvo mnogih vjernika, župni zbor je skladno pjevao, ministranti su zdušno pomagali.
Slavlje je završilo blagoslovm jela kojeg onda vjernici jedu na uskrsno jutro!
Na svetkovinu Uskrsa svete su mise slavljene ovim redoslijedom: rana sv. Misa u Gorici, u zatim sv. Misa Donjim Sovićima i svečana pučka sveta misa u Gorici.
Svima sretan, radostan i blagoslovljen Uskrs!
Bratovština sv. Stipana Prvomučenika Gorica-Sovići
