U župi Gorica-Sovići proslavljena je svetkovina Tijelova

U župi Gorica-Sovići proslavljena je svetkovina Tijelova. Slavljena je sveta misa u župnoj crkvi, a potom je održana Tijelovska procesija od župne crkve, sa stajalistem kod stare crkve, zatim kroz Šamatorje pa opet do župne crkve u Gorici. Svetu je misu predslavio vlč. Krešimir Bušić uz sumisništvo župnika fra Stipe Markovića! Župnik je pak predvodio procesiju uz asistenciju ministranta, župnoga zbora i vjernog puka!

CORPUS DOMINI

 

Kleknite ponizno! – Spustite glave!

Pustite Ga da prođe kroz vaše redove,

kao kroz dušu najljepši san…

Sve drugo zaboravite, osim možda djecu,

što prosipaju pred Njim cvjetove bijele i plave.

 

I predajte se tišini čekanja Njegova blagoslova,

Blagoslov će taj sići na vas poželjno tiho,

kao blaga kiša na suhe, užarene njive.

Oh neka u vaša srca ureže neizbrisiva i dobra slova!…

 

Kad gledam kako ste bojažljivo krotko spustili glave svi,

kao djeca u čekanju cjelova majke,

za koji se ne usuđuju molit, jer su kriva,

meni se sažalite – i pitam se:

„Zašto ikada pomislih, da ste zli?

Oh, zašto ikada pomislih, da ste zli?“ 

 

                   Jeronim Korner

TIJELOVO – BRAŠANČEVO

SVETKOVINA PRESVETOG TIJELA I KRVI KRISTOVE

 

    Svetkovina Tijelova se punim imenom naziva Svetkovina Presvetoga Tijela i Krvi Kristove. U Hrvata, pa tako i u nas u Hercegovini još se udomaćio i naziv Brašančevo, a potječe od naši starih iz 18. stoljeća. Naime, riječ Brašančevo dolazi od riječi brašno, od čega se mijesi tijesto i pravi kruh, a kruh u pretvorbi u sv. Misi postaje Tijelo Kristovo. Stoga je ovaj naziv u našem narodu duboko simbolički utemeljen.

    Svetkovina se Tijelova slavi u četvrtak po Presvetom Trojstvu. Svoje korijenje vuče još iz 13 stoljeća. S ovom su svetkovinom povezana dva događaja. 

    Prvi događaj: Ukazanje augustinskoj redovnici sv. Julijani iz samostana blizu Liègea u Belgiji, koja je imala viđenje punog mjeseca na kojemu je bila jedna mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao jednu svetkovinu koja Crkvi nedostaje e da bude potpuna. Ta je svetkovina zapravo Svetkovina Presvetoga Tijela i Krvi Kristove. Na njezinu zamolbu mjesni je biskup Robert de Thorote iz Liègea dao uvesti u svojoj biskupiji blagdan sv. Euharistije. Sveta Julijana je sa svojim sljedbenicima proširila ovo čašćenje na cijelu Crkvu.

    Drugi događaj: Čašćenje Tijela i Krvi Kristove povezano je uz euharistijsko čudo koje se zbilo godine 1263. u mjestu Bolseni u Italiji. Naime, jedan je svećenik slaveći svetu Misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Tijelo i Krv Kristovu. Kad je lomio Posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru. 

Nakon ova dva događaja ondašnji papa Urban IV. Papinskom bulom 8. IX. 1264. godine ustanovio je svetkovinu Tijelova, koja se od tada proširila po čitavome svijetu gdje je Katolička crkva pustila svoje korijenje. 

    Ova svetkovina spada u tzv. *pomične svetkovine u Crkvi. To znači da dan njezina slavlja ovisi o svetkovini Presvetog Trojstva, odnosno o svetkovini Uskrsa. A svetkovina se Uskrsa određuje prema mjesečevoj mijeni. (*više o svetkovinama općenito vidite u jednom od naših slijedećih članaka)     

 

    Tijelovska procesija

 

    Svetkovina Tijelova je nerazdvojiva od Tijelovske procesije. A ona se prvi put dogodila u Kölnu, u Njemačkoj sedamdesetih godina 13. stoljeća. Te se je u 14. stoljeću raširila po mnogim katoličkim zemljama i poprimila veličanstveno obilježje. Posvećena se hostija nosila u monstranci (pokaznici) koja je bila napravljena od zlata i veoma raskošno urešena. Svećenik bi nosio Hostiju, puk bi pjevao i molio, a djeca i mladi bi posipali cvijeće tamo kuda bi Presveto Tijelo Kristovo prolazilo. I danas se u nekim mjestima zadržao ovaj hvalevrijedan liturgijski običaj.